Rabu, 30 September 2015

Quesionario


Ho Respeitu Wain hau husu leitor blog nee atu responde quesionariu ida nebe sita ona iha sorin.

Itaboot nian resposta sei sai dadus sample bah au atu hakerek kona ba transformasaun Fundu Petroleu  ba dezenvolvimentu  

Selasa, 08 September 2015

FUNU CAILACO (1725-1726)

Hakerek iha okos nee sita husi ForumHaksesuk.blogspot. Intensaun husi re-publikasaun bodik habelar liutan parte Estoria Funu Timor oan hasoru kolonialismu. Obrigado boot ba Author Dom. Carlos Filipe Ximenes Belo.SDB. Ninian esforsu tomak hatuun pagina estoria ida nee. Estoria nee sita iha pagina Nee Nian
Dom. Carlos Filipe Ximenes Belo.SDB.
Eis Bispo Apostolica Diocese Dili
Kona ba revolta boot ne’ebé liurai hosi Loro-Monu sira halo hasoru malae mutin, Padre Artur Basilio de Sá, hakerek livro ida, ho título: “A Planta de Cailaco 1927” (1949). Planta ne’e, dezeñu ida ne’eb’e ema goes ida mak pinta kona ba assaltu forsas governu halo hasoru asuwain Loru-monu iha foho Cailaco (Kailaku). ( Iha Cailaco Foho nebe uluk ema subar halo funu maka Foho Loelaco )

Foho Loelaco ho Lesu Luli, Caicalo
Ita hatene ona katak governador Jácome Morais de Sarmento (1706-1710) haruka kobra imposto. Reinu hotu-hotu selu imposto atu defende Prasa Lifau. Reinu balu la konkorda. Liurai balu mos la konkorda ho governador António d’Albuquerque Coelho (1722-1725) ne’ebé duni sai hosi Lifau amo Bispo Dom Frei Manuel de Santo António.

Iha tinan 1719, liurai Camanasse halibur liurai balu iha ne’ebá atu estabelese aliança (saun). Sira oho asu aman makerek ida (mutin-mean); hafoin sira hemu asu ne’e nia ran kahur ho tua mutin; tuir mai sira kombina atu duni sai malae portugés hosi Timor; sira hakarak duni sai mos amo lulik dominikanu no sobu uma kreda no kapela; duni sai mos ema hosi Larantuka.

Iha tinan 1722, reinu Luca háu revolta hasoru governu. Entretantu, governador António d’Albuquerque Coelho haruka kapitaun Joaquim de Matos no soldado sira atu hahú kobraba kobra imposto iha reinu sira, iha Província do Servião. Maibé, Liurai Lolotoe la simu ordem governu nian, no duni Kapitaun Joaquim to’o Batugadé. Liurai Camanasse revolta, hodi hamriik funu hasoru governu: Nia bolu liurai sira hosi Lamaquito (ou Lamak-Hituka, Bobonaro), Lolotoy, Caelaco, Lohitu (Leo-hitu), Sanier (Sanir), Atsave (ka Atesabe), Lâmean (Lei-Mean), Asafonara, Dirivate (Diribate), no Hera-Mera, Nusadilla, Clora, Letipho (Letefoho), Marobo, no seluk tan. Liurai “revoltosos” sira ne’e iha planu atu harii iha Timor impériu tolu: Sonobai (Sombai), Camanasse, We-Hali.

Funu hahú iha tinan 1725, iha Cailaco. Liurai sira ne’ebá hetan tulun hosi Dom Francisco Hornay, hosi Oe-Kusi no ema Larantuka.

Funu-nain timor hahú sobu uma-reda, harahun estátua no kruz, naok no sobu sasán misa nian, oho amo lulik nain rua: padre Manuel Roiz no padre Manuel Vieira, no sarani barak.

Entretantu to’o iha Liafau Governador António Moniz de Macedo (1726-1728). Liurai balu, hanesan Dom Francisco Hornay haakrak buka paz (maibé laran rua-rua ka finjidu), ba “presta vassalagem” ba governador foun. Maibé, liurai balu halibur ema funu-na’in rihun haat (4.000), hodi ba monta kuartel-jeneral iha foho Cailaco, hanesan reinu Lamaquito no Caelaco. Liurai Cailaco naran Dom Aleixo no Dato Laku-Mali sai hanesan ulun boot ka comandante ba revolta hasoru malae mutin..

Haree ba situasaun ida ne’e, governu husu liurai balu atu funu hasoru “revoltosos” sira: reinu Maubara ho nia liurai Dom Francisco Xavier; reinu Viqueque ho nia liurai, Dom Vasco dos Santos Pinto; reinu Samoro ho nia liurai Dom Bernardo Sarmento.

Iha fulan outubro 1926, governu haruka kapitaun Joaquim de Matos, hosi Batugadé, no kapitaun Gonçalo de Magalhães, hosi Dili, atu komanda forsas hodi ba assalta Cailco.

Reinu sira ne’ebé funu hasoru “ koligasaun Caelaco-Lamaquito”, iha foho Cailaco mak tuir mai ne’e:
1.      Viqueque: Liurai Dom Vasco dos Santos Pinto, ho kapitaun-mor Dom Ventura da Costa dos Remédios; ho soldado rihun ida atus rua (1.200);
2.      Reino Claco: Liurai koronel Dom Belchior Fernandes;
3.      Reino Allas: Liurai coronel Dom Miguel de Sousa Tavares
4.      Reinu Manufahi: Liurai Koronel Dom Duarte da Costa Souto Maior;
5.      Reinu Samoro: Liurai Koronel Dom Bernardo Sarmento, ho soldado na’in 900.
6.      Reinu Laclut:, liurai Dom João da Fonseca.
7.      Reinu Ai-foi: Liurai Dom Domingos da Costa, ho soldado na’in 30.
8.      Reinu Suai: Liurai Dom Baltazar Lopes, sargento-mor, ho soldado na’in 600.
9.      Reinu Motael: Liurai Dom Gregório Roiz Pereira, tenente-koronel, ho soldado na’in 500.
10.  - Reinu Liquiçá: Liurai Dom Gregório, sargento-mor, ho soldado na’in 100.
11.  - Reinu Calcuc: Liurai Dom Paulo de Cáceres, ho soldado na’in 60.
12.  - Reinu Laicor: Liurai Dom Carlos, h oso soldado nai’n 40.
13.  - Reinu Manatuto: Liurai Dom António Soares, ho soldado na’in 400.
14.  - Reinu Vemasse: Liurai Cosme de Freitas, ho soldados na’in 900.
15.  - Reinu Laleia: Liurai Salvador, ho soldado na’in 300.
16.  - Reinu Sarau, Liurai Dom Álvaro da Costa, ho soldado na’in 80;
17.  - Reinu Faturó: Liurai Dom Sebastião, ho soldados na’in 80.
18.  - Reinu Luca: Liurai Dom António Aveiro do Amaral, ho soldado na’in 1.500.
19.  - Reinu Dailor: Liurai Dom Álvaro de Sousa, ho soldado na’in 100.

 
 Além de “moradores” timor oan sira ne’e, governu haruka tan kompañia sanulu resin sia (19), ho ema na’in 970. Forsa sira hosi governu inklui mos ofisial no soldado portugés, ema balu hosi Goa no Macau. Atu assisti tropas sira n’e, iha mos padre kapelaun ida: padre Vigário Dili nian.
 
Atu hasoru tropas gvernu portugés ho moradores sira ne’ebé liurai sira haruka, Dom Aleixo, liurai Caelaco nian, fo ordem atu populasaun evakua ba foho Cailaco (Kailaku). Ema mane, feto, foin-sa’e, labarik, ba hotu akampa iha foho leten. Sira mos duni sa’e ba foho leten balada: bibi, kuda no karau, fahi no manu. Balu ba hela kuak laran; balu hada kastelu ho ai-rin no fatuk; mane asuwa’in sira lori diman, rama-isin, surik, ai-donan, no kilat. Kilat balu iha kilat musan, balu iha pólvora no balu uza fatuk.
 
Iha loron 26 fulan outubro 1726, kapitaun Joaquim de Matos ho nia tropas monta akampemnto iha foho Caelaco nia hun. Iha tempu ne’e, sira titu “inimiguu”, sobu no sunu uma ka “pos” ne’ebe asuwain Caleco sira harii nanis. Iha loron 29 to’o mos tropas hosi Maubara no Coutubaba funu hasoru funu-nain tsira ne’ebé un hosi foho lolon. Nei-neik forsas portugés sa’e to’o foho klaran. Iha ne’e, asuwian sira halo tiha ona trankeira boot ida sukat quilómetru tolu; iha fatin nee, “inimigos” sira halot ai-han, sana, bikan, kusi, luhu no buat seluk tan; fatin ne’ebá mos iha we-matan ida. Atu tama tranqueira ne’e susar liu. Topas balu tem ke sa’e tuir hali-hun sira abut ne’ebé tabele to’o rai. Hosi tranqueira aswain Caelaco tiru hasoru, tiru ram-oan no duir fatuk mesak bob-bot deit ba karaik, to’o oho soldado no mordor sira. Iha asaltu ba tranqueira ne’e, ema hosi Caelaco, na’in 80 mak mate. Ho ataque ne’ebá, “revoltosos” balu halai ba foho tutun, balu aba foho sorin, balu fali konsege halai to’o foho Atsabe nian.
 
Iha fulan novembro 1716, forsas hosi Dili no loro sa’e too Caelaco. Forsas konjutas halo serku ba foho Caelaco durante loron sanulu resin rua, maibé asuwain sira la rende. Hosi subar fatin iha foho, feto balu ho labarik sira tun ba kuru be, iha be-matan. Feto no labarik balu ema kaer; balu halai kalon, balu oho-aan.

 
Ho situasaun ida nee’, liurai Dom Aleixo, no dato Laku-Mali ho tan dato balu ba rende iha akapemto portugés, maibé ema wa’in ne’ebé subar iha fatu kuak no ai-laran lakohi tu no la rende. Kapituan Joaquim de Matos husu ba Dom Aleixo, atu selu imposto, entrega kilat no armamentu seluk. Entretantu, udan boot tau maka’s, mota tun, kalohan no abu-abu taka metin rai no dalam sira. Tamba ne’e, dato balu no sira emar halai hikas ba foho. Ikus mai, Joaquim de Matos ho Gonçalo de Magalhães haruka forsas sira serka foho Caelaco: balu hosi lormunu, balu hosi loro sae, balu hosi tasi-mane, no balu hosi tasi-feto, la husik funu-nain Caelaco sira sai no tama.

 
Iha loron tolu fulan dezembro, asuwain sira tun hosi foho ataka fosas governu nian no oho tiha sargento-mor Lucas da Cunha (male mutin). Iha loron 5 fulan ne’ebá, forsas governu nian deside atu fila ba Díli, no Batugadé. Tuir dalam sira mos hetan atake hosi funu-nain balu. Joaquim de Matos lori hanesan dadur Liurai Dom Aleixo, ho dato Laku-Mali hodi ba entrega ba governador iha Lifau.
 
Iha tempu ne’ebá malae no moradores lalin revoltoso sira nia karau hamutuk rihun rua (2.000); sira teci ema inimigu na’in atus ida limanulu (150) nian ulun-fatuk; lori dadur ema na’in 168.Tuir dadur sira lian, sira nia maluk n’ain 300 mak mate iha foho leten. Hosi tropas portugés , ema na’in tolu nolu resin walu (38) mak mate, no brak mak kanek. Iha loron 8 fulan dezembro forsas sira ne’ebé fila ba Prasa/Dili, tuir selebrasum misa iha Tibar.
 
Maibé funu Caelaco la remata iha tinan 1727. Tanba governador sira nia hahalok, no divizaun iha Liurai timor sira let, sei akontese revolta barak. Istoriador balu katak dame lolós harii metin iha tinan 1787!
 

Kamis, 03 September 2015

Operasaun sira hosi Air Timor ba Bali sei pára to'o 14 Setembru

Aeroportu Nudar Odomatan bot ida alemde odomatan seluk hanesan iha fronteira  nian. Nudar Nasaun Soveranu Timor Leste Persija hadia netik nia oin bodik fo impresaun  ba-bainaka wainhira visita ita rain.
 
Ate 2015 Portu Nicolau Lobatu Comoro Dili seidauk bele simu aviaun boot atu halo landing tanba deit Portu refere ninian metru halai badak liu atu akomoda aviaun boot hanesan AirBus.
 
Portu Dili so bele atende aviun sira kategoria Boeing nian nebe kiik. Nudar Nasaun laos Distritu no Provinsia Timor Persija hadia infrastruktura Portu liu liu Dili nian.
 
Hau hanoin sai moe boot ida, karik ita kompara  Aerportu Comoro Nicolau Lobato ho nasaun capital  sira seluk. Sensibilidade no patriotismu persija forte hadia sasan publik nee. Ita iha kapasidade finanseira. Menus deit rekursu no implementasaun. rekersu menus implika tebes servisu birokrasia estatadu, entertantu sei fo implika ba implementasaun.
 
Atu Atrai Investores  no torismu impresaun permeiru mak odomatan sira ema tama sai.
 

 
Artikel ida nee foti hosi sapotl Iha Nee
Desizaun ne'e hatete iha komunikadu ida nebe fó sai iha kalan ne'e hosi Air Timor, hafoin kansela tiha viajen rua, ligasaun entre Denpasar, iha Bali, no kapitál timoroan nian no entre Díli no sidade indonéziu nian.

"Tanba kestaun sira nebe lahó kontrolu hosi Air Timor, planu nebe previstu hosi voo indonéziu Citilink nian (Denpasar-Díli-Denpasar) kansela tiha iha loron-tersa dadeer", refere hosi empreza liuhosi komunikadu.

"Ho laran-triste maka ami informa katak ami tenki hapara temporáriu operasaun sira voo nian entre Denpasar-Díli-Denpasar entre loron 02 to'o 13 fulan-Setembru", esplika iha komunikadu.

Empreza, nebe la klarifika nafatin motivu sira suspensaun voo nian, refere katak operasaun sira sei hahú iha loron 14 fulan-Setembru.

Pasajeiru atus resin senti afetadu iha Díli no Denpasar (Bali) tanba kanselamentu ba voo nebe previstu ba loron-tersa nebe halo hosi Air Timor no nebe hodi hahú aranka ho kontratu foun ida ho Citilink, subsidiáriu hosi Garuda Indonézia.

To'o loron 31 fulan-Agostu, viajen loron-loron hosi Air Timor ba Bali no hosi Bali halo diretu hosi Garuda, maibé hahú iha loron-tersa ne'e, 01 fulan-Setembru, hala'o hosi Citilink.

Fonte hosi setór ne'e esplika ba Lusa katak problema ne'e hahú ho voo nebe tenki uza ba viajen hosi Bali ba Díli (no karik sei fila ba Indonézia), nebe laiha dimensaun nebe Air Timor hakarak.

Aviaun ida seluk nebe disponibilizadu la hetan autorizasaun iha Bali hodi semo ba Díli tanba boot liu ba pista.

Iha komunikadu nebe fó sai iha loron-tersa ne'e, Air Timor esplika katak "aranke nebe planeadu hosi semo sira Citilink Denpasar-Dili-Denpassar nian hetan atrazadu/adiadu", lahó detalle ba kauza loloos sira problema nian.

"Diresaun hosi Air Timor serbisu maka'as hela hodi hetan apoiu hosi Governu Timor-Leste nian iha diskusaun urjente sira ho funsionáriu governamentál indonéziu sira no funsionáriu lokál timoroan sira", nia adianta.

Empreza hatutan ona katak fornese hela apoiu ba pasajeiru sira nebe afetadu, hodi buka solusaun alternativu ka fó fali osan hosi folin billete sira nian.

"Ami preokupadu tebes ho saida maka akontese no ami sei fornese beibeik informasaun atualizadu", nia hatete no hatutan katak voo sira hosi empreza ba Singapura la afetadu ida.

Mário Romaldo, diretór hosi Aeroportu Nicolau Lobato, iha Díli, garanti ona ba Lusa katak problema hosi semo ne'e la'ós ho Aviasaun Sivil, konfirma ona katak fó ona autorizasaun hodi hala'o semo sira ne'e.

"Air Timor iha akordu ida ho Citilink no iha baze ba akordu ne'e maka aprezenta ona dokumentu sira ba Aviasaun Sivil, nebe fó ona autorizasaun no aprova ona semo sira nebe hala'o hosi Citilink", nia esplika.

"Hosi parte aviasaun sivil laiha problema. Problema ne'e la'ós hosi ami nia parte. Agora iha entre Citilink no Air Timor", nia hatete.

Formalmente, Air Timor tenki kontrata kompañia aéreu sira seluk ba ligasaun sira ho Timor-Leste tanba nasaun ne'e seidauk bele lansa Air Operator Certificates no sertifikadu sira seluk nebe importante ba operasaun nasionál sira.

Voo sira hosi kompañia aéreu Sriwijaya entre Denpasar ho Díli laiha problema ida.



Kamis, 09 April 2015

Timor Leste Entre Riku no Kiak

Hakerek nee nudar reflesaun pesoal la representa ema ka grupu. Estadu soveranu Timor Leste goja independensia depois restora independensia iha 20 Miao 2002. Staitisku nia numuru indika popolasaun aumenta bebeik husi tinan ba tinan.

Numuru populasaun Timor Leste

Forsa trabailhu no merkadu aumenta wainhira populsaun increase. Demografiamente aumenta trabailadores iha merkadu sinal positifu no bele sai negatifu depende jestor estadu bulante ekonomia to objektivu nebe determina.
 
Dala wain mosu stetimentu dehan “Ita Nasaun Riku”no lia fuan nee rasik mak hafanun ema iha tempu resistensia. Tanba Timor lakohi ninian rekursu ema seluk maka goja no uja, diak liu ita ukun ann no goja ita nian riku soin.
 
Pelemus Timor nian Riku soin leno hela ba ema hotu hanesan Café, natar, raihenek,fatuk, animal, rekursu ema no ida boot liu mak riku soin Mina no gas iha tasi no rai laran. Estadu loron ohin sei depende makaas liu ba receitas mina plus gas bodik maneja korente estadu tomak.
 
Faktus refere indika atu mosu perquntas simples. Timor Leste Nasaun riku tebes ka lae? Se riku entaun tanba saida mak depois tinan 12 ukun ann ema wain seidauk moris iha prosperidade laran, Estrada no infrastruktura basiku seidauk hamrik ho diak? Refere ba portal transperensia reportajen konta fundu petroleferu indika timor iha osan $16.5 Billiaun ate Desembru 2014 ( se ita uja $1 = Rp 10.000 entaun fundu atinji Rp 165 triliun Rupiah). Riku ida nee mais 80% povu 1 miliaun resin kesi nia kabun baa.
 
Karik iha numuru statistic sei furak atu expresa povu nian mukit. Iha foho suku barak nian povu sei moris iha uma nebe la saudavel- kondisaun uma hari husi bebak no la fui semente implika ba vida moris no no dook husi lia fuan higene no saudavel. Timor nian Riku persija responde nesisidade ida nee. maske ita iha riku wain maibe povu moris iha kondisaun la vaboravel sinal katak lolos ita laos nasaun nebe Riku maibe kontrariu.
 


Foto: povumauberetubaraimetinblogspot
Foto: malarumablogspot
Timor persija desenvolvimentu nebe sustentabel no dur aba tempu naruk. Rehabilitasaun infrastruktura basiku hanesan Estrada uma ponte ho menus kwalidade la fo benefisiu ekonomia no sosias iha nasaun ida nee. frakeja nee implika ba osan estadu nebe limitadu husi fontes ida deit hanesan petroliferu nian deit.  
 
Timor persija kesi ann iha sistema ida forte bodik ema hotu hakruk no kumpri atu lao tuir.
Sistema forte laos fasil atu aplika tanba nee persija vontade forte husi Jestor estadu nian.
Sistema politik persija iha visaun hadia nasaun hateke ba tempu naruk. Mapa desenvolvimentu tegki devine klaru atu nune sese deit mak ukun persija konkretija mehi desenvolvimentu refere.
 
Politik nain persija rekunyese Timor laos nasaun riku iha realidade maibe riku deit iha surat tahan leten. Riku iha karta deit lavale wainhira:
-          Povu sei moris mukit
-          Estrada no infrastrutura basiku seidauk estabelese diak iha fatin –fatin
-          Escola sei falta professor ho kualidade
-          Wee mos sei susar ema hotu asessu.
Atu sai nasaun riku alemde rekursu naturais nudar base importante mais persija realoka rekursu naturais investe iha seitor produtivu. Insentiva finansamentu persira sai parseiru estadu ba prosesu ne tomak.
 
Mai ita husu fali ba ita ann Timor Leste Nusaun Riku ka Kiak? No kompara ho realidade.
 


Foto: malarumablogspot

MAY GOD BLESS TIMOR LESTE



Rabu, 08 April 2015

Bispo Dom Alberto Ricardo da Silva - Estoria, Fotos Memorials.


Dom Alberto Ricardo da Silva
Timor Leste permeiru iha ninian Estoria foin Bispo Timor oan rasik mate iha ninian Rain Doben. Bispo Don Alberto Ricardo da Silva nudar Bispo nebe mate iha rai Timor.
Tuir estoria nebe foti husi Suara -Timor -Loro-Sae.com hanesan copy paste iha okos nee.
=========================================================
 Bispo Emeritus Dom Alberto Ricardo da Silva, moris iha Aileu iha 26 Abril 1943, Sai padre 15 Agustu 1972 ho idade 29. Hetan fiar husi Santa Se atu lidera Dioseze Dili iha 6 Marsu 2004 no simu ordenasaun hanesan Bispu rezidensial dioseze Dili, 2 Maiu 2004 iha licidere liu husi misa boot ida neebe lidera husi Dom Basilio do Nacimento, ho lema ordenasaun episkopal SERVUS VERBI DOMINI.

 Hahu estuda iha siminariu minor no kontinua ba estuda filozofia iha seminariu S. Jose Macau. Kontinua estuda iha seminariu Evora Portugal no estuda mos iha seminariu maior leiria Fatima. Ikus mai lisensiadu iha teolojia espiritual iha universidade Grigoriana Roma Italia iha 1995. Hahu serbisu hanesan padre iha Ossu hanesan vise paroko iha 1972 too 1973. Sai direitur espiritual iha seminariu Dare tinan 1973-1974 no sai amu paroko interinu iha dare.

 Hahu 26 Outubru 1979 sai amu Paroko Becora. Iha 1980-1984 hahu ho jabatan foun hanesan Vigariu Jeral Dioseze Dili no asume kargu hanesan amu paroko Motael. Iha tinan 1995 too 2000 Amu Ricardo sai hanesan diretur tinan esperitualidade iha seminariu Dare. No sai primeiru Reitor Seminariu maior interdeosezanu S. Pedro S. Paulo Fatumeta Dili. Tuir Padre Venansio katak amu bispu Ricardo sempre moris ho simplisidade hatais batina mutin too nia vida tomak eh iha igreja, rezidensia no halo vizita pastoral. Amu Ricardo tuir Padre Venancio katak nia sempre halo devosaun iha Sexta no Sabadu dahuluk iha fulan-fulan ho intensaun atu loron ruma mate karik mate iha loron espesial.

Realidade hatudu duni katak devosaun Amu Ricardo sai realiadade katak nia mate iha semana Santa parkular iha Kinta Feira Santa wainhira jesus han ikus ho nia apostulu sira. Sexta 3 Abril 2015 jesus mate iha kruz, amu Ricardo hatoba aan iha kapela rezidensial ofisial bispu Dioseze Dili. Dom Alberto Ricardo sai autor ba lingua tetun iha liturjia iha prinsipiu tinan 1980, iha biban sai amu paroko Parokia Becora.

Simbolizmu tetun hanesan dalan ida atu unifika identidade ida hodi halo rejistensia ba okupante sira iha timor. Wainhira sai amu Paroko Motael mosu movimentu boot ida wainhira Amu Ricardo lidera misa 12 Novembru 1991 hodi selebra semana rua matebian Sebastiao mate iha igreja Motael tanba kopasus asalta igreja motael.

 Movimentu nee ohin loron sai loron boot iha tempu ukun aan ka loron juventude loriku asuain. Dom Alberto Ricardo fila ba aman maromak iha Kinta Santa 2 Abril 2015 iha Hospital Nasional Guido Valadares, mate ho idade 71. Papa Joao Paulo II ne’ebe nomeia Bispo Ricardo mate iha loron 2 Abril 2005 iha Roma, Italia, no liu tiha tinan sanulu (10), Eis Bispo Diocese Dili ne’e mate mos iha loron ne’ebe hanesan (2-Abril).

Tuir boletim VATICAN INSIDER nian, Papa Joao Paolo II mate iha tuku 8;27 kalan oras Italia nian, no Amo Bispu Ricardo mos mate iha oras ne’ebe hanesan (8;27 kalan Oras hanesan. Vaticano deside hodi haruka sai husi Dili, Amo Ricardo hodi ba tuir estudi teolojia iha Roma hanesan mos dalan hodi proteze Amo Alberto husi ameasa tropa Indonezia nian no foin fila mai Timor tinan hirak liu ba.

Bispu Timor oan ne’e mos pernah hakerek karta ida ba Sekretariu Jeral ONU, Kofi Annan hodi husu atu estabelese Tribunal Internasional tuir Artigu 7 husi Rezolusaun ONU hodi halo julgamentu ba autor krime Indonezia nian ne’ebe viola direitu umanu durante funu okupasaun Indonezia nian. Iha Fevereiru 2015, Bispu Ricardo husu Rejignasaun ba nia servisu iha Dioseze Dili ho razaun saude no ikus mai hetan konsiderasaun husi Papa Francisco I iha Vatikanu, Roma iha loron 9 Fevereiru 2015.

Bispu Ricardo hahu hetan tratamentu intensivu iha Novembru 2014 ho sofre moras Matan no Ulun no konsege halo tratamentu iha Ospital Royal-Darwin Australia, no tuir mai transfere ba fali iha Ospital Flinders Adelaide, Australia ba operasaun. Iha Fulan Marcu 2015, Bispo Ricardo kontinua hikas fali tratamentu intensivu iha Hospital Nasional Guido Valadares – HNGV, Dili no hakotu i’is iha Ospital ne’e iha loron 2 Abril 2015.

Tuir Mai Fotos Nebe Foti iha tempu lori mate isin nebe sarani barak hamrik hein iha estrada ninin


































































 Foto Hirak nee nudar rekordasaun hatudu buat wain. maske loron manas maibe sarani no povu Timor senti lakon sira nian bibi atan diak ho nune sira hatudu no expresa sira nian vontade respeitu baa Amu Bispo Matebian nebe lori antes ba hakoi iha Rate Maloa nian.