Kamis, 09 April 2015

Timor Leste Entre Riku no Kiak

Hakerek nee nudar reflesaun pesoal la representa ema ka grupu. Estadu soveranu Timor Leste goja independensia depois restora independensia iha 20 Miao 2002. Staitisku nia numuru indika popolasaun aumenta bebeik husi tinan ba tinan.

Numuru populasaun Timor Leste

Forsa trabailhu no merkadu aumenta wainhira populsaun increase. Demografiamente aumenta trabailadores iha merkadu sinal positifu no bele sai negatifu depende jestor estadu bulante ekonomia to objektivu nebe determina.
 
Dala wain mosu stetimentu dehan “Ita Nasaun Riku”no lia fuan nee rasik mak hafanun ema iha tempu resistensia. Tanba Timor lakohi ninian rekursu ema seluk maka goja no uja, diak liu ita ukun ann no goja ita nian riku soin.
 
Pelemus Timor nian Riku soin leno hela ba ema hotu hanesan Café, natar, raihenek,fatuk, animal, rekursu ema no ida boot liu mak riku soin Mina no gas iha tasi no rai laran. Estadu loron ohin sei depende makaas liu ba receitas mina plus gas bodik maneja korente estadu tomak.
 
Faktus refere indika atu mosu perquntas simples. Timor Leste Nasaun riku tebes ka lae? Se riku entaun tanba saida mak depois tinan 12 ukun ann ema wain seidauk moris iha prosperidade laran, Estrada no infrastruktura basiku seidauk hamrik ho diak? Refere ba portal transperensia reportajen konta fundu petroleferu indika timor iha osan $16.5 Billiaun ate Desembru 2014 ( se ita uja $1 = Rp 10.000 entaun fundu atinji Rp 165 triliun Rupiah). Riku ida nee mais 80% povu 1 miliaun resin kesi nia kabun baa.
 
Karik iha numuru statistic sei furak atu expresa povu nian mukit. Iha foho suku barak nian povu sei moris iha uma nebe la saudavel- kondisaun uma hari husi bebak no la fui semente implika ba vida moris no no dook husi lia fuan higene no saudavel. Timor nian Riku persija responde nesisidade ida nee. maske ita iha riku wain maibe povu moris iha kondisaun la vaboravel sinal katak lolos ita laos nasaun nebe Riku maibe kontrariu.
 


Foto: povumauberetubaraimetinblogspot
Foto: malarumablogspot
Timor persija desenvolvimentu nebe sustentabel no dur aba tempu naruk. Rehabilitasaun infrastruktura basiku hanesan Estrada uma ponte ho menus kwalidade la fo benefisiu ekonomia no sosias iha nasaun ida nee. frakeja nee implika ba osan estadu nebe limitadu husi fontes ida deit hanesan petroliferu nian deit.  
 
Timor persija kesi ann iha sistema ida forte bodik ema hotu hakruk no kumpri atu lao tuir.
Sistema forte laos fasil atu aplika tanba nee persija vontade forte husi Jestor estadu nian.
Sistema politik persija iha visaun hadia nasaun hateke ba tempu naruk. Mapa desenvolvimentu tegki devine klaru atu nune sese deit mak ukun persija konkretija mehi desenvolvimentu refere.
 
Politik nain persija rekunyese Timor laos nasaun riku iha realidade maibe riku deit iha surat tahan leten. Riku iha karta deit lavale wainhira:
-          Povu sei moris mukit
-          Estrada no infrastrutura basiku seidauk estabelese diak iha fatin –fatin
-          Escola sei falta professor ho kualidade
-          Wee mos sei susar ema hotu asessu.
Atu sai nasaun riku alemde rekursu naturais nudar base importante mais persija realoka rekursu naturais investe iha seitor produtivu. Insentiva finansamentu persira sai parseiru estadu ba prosesu ne tomak.
 
Mai ita husu fali ba ita ann Timor Leste Nusaun Riku ka Kiak? No kompara ho realidade.
 


Foto: malarumablogspot

MAY GOD BLESS TIMOR LESTE



Rabu, 08 April 2015

Bispo Dom Alberto Ricardo da Silva - Estoria, Fotos Memorials.


Dom Alberto Ricardo da Silva
Timor Leste permeiru iha ninian Estoria foin Bispo Timor oan rasik mate iha ninian Rain Doben. Bispo Don Alberto Ricardo da Silva nudar Bispo nebe mate iha rai Timor.
Tuir estoria nebe foti husi Suara -Timor -Loro-Sae.com hanesan copy paste iha okos nee.
=========================================================
 Bispo Emeritus Dom Alberto Ricardo da Silva, moris iha Aileu iha 26 Abril 1943, Sai padre 15 Agustu 1972 ho idade 29. Hetan fiar husi Santa Se atu lidera Dioseze Dili iha 6 Marsu 2004 no simu ordenasaun hanesan Bispu rezidensial dioseze Dili, 2 Maiu 2004 iha licidere liu husi misa boot ida neebe lidera husi Dom Basilio do Nacimento, ho lema ordenasaun episkopal SERVUS VERBI DOMINI.

 Hahu estuda iha siminariu minor no kontinua ba estuda filozofia iha seminariu S. Jose Macau. Kontinua estuda iha seminariu Evora Portugal no estuda mos iha seminariu maior leiria Fatima. Ikus mai lisensiadu iha teolojia espiritual iha universidade Grigoriana Roma Italia iha 1995. Hahu serbisu hanesan padre iha Ossu hanesan vise paroko iha 1972 too 1973. Sai direitur espiritual iha seminariu Dare tinan 1973-1974 no sai amu paroko interinu iha dare.

 Hahu 26 Outubru 1979 sai amu Paroko Becora. Iha 1980-1984 hahu ho jabatan foun hanesan Vigariu Jeral Dioseze Dili no asume kargu hanesan amu paroko Motael. Iha tinan 1995 too 2000 Amu Ricardo sai hanesan diretur tinan esperitualidade iha seminariu Dare. No sai primeiru Reitor Seminariu maior interdeosezanu S. Pedro S. Paulo Fatumeta Dili. Tuir Padre Venansio katak amu bispu Ricardo sempre moris ho simplisidade hatais batina mutin too nia vida tomak eh iha igreja, rezidensia no halo vizita pastoral. Amu Ricardo tuir Padre Venancio katak nia sempre halo devosaun iha Sexta no Sabadu dahuluk iha fulan-fulan ho intensaun atu loron ruma mate karik mate iha loron espesial.

Realidade hatudu duni katak devosaun Amu Ricardo sai realiadade katak nia mate iha semana Santa parkular iha Kinta Feira Santa wainhira jesus han ikus ho nia apostulu sira. Sexta 3 Abril 2015 jesus mate iha kruz, amu Ricardo hatoba aan iha kapela rezidensial ofisial bispu Dioseze Dili. Dom Alberto Ricardo sai autor ba lingua tetun iha liturjia iha prinsipiu tinan 1980, iha biban sai amu paroko Parokia Becora.

Simbolizmu tetun hanesan dalan ida atu unifika identidade ida hodi halo rejistensia ba okupante sira iha timor. Wainhira sai amu Paroko Motael mosu movimentu boot ida wainhira Amu Ricardo lidera misa 12 Novembru 1991 hodi selebra semana rua matebian Sebastiao mate iha igreja Motael tanba kopasus asalta igreja motael.

 Movimentu nee ohin loron sai loron boot iha tempu ukun aan ka loron juventude loriku asuain. Dom Alberto Ricardo fila ba aman maromak iha Kinta Santa 2 Abril 2015 iha Hospital Nasional Guido Valadares, mate ho idade 71. Papa Joao Paulo II ne’ebe nomeia Bispo Ricardo mate iha loron 2 Abril 2005 iha Roma, Italia, no liu tiha tinan sanulu (10), Eis Bispo Diocese Dili ne’e mate mos iha loron ne’ebe hanesan (2-Abril).

Tuir boletim VATICAN INSIDER nian, Papa Joao Paolo II mate iha tuku 8;27 kalan oras Italia nian, no Amo Bispu Ricardo mos mate iha oras ne’ebe hanesan (8;27 kalan Oras hanesan. Vaticano deside hodi haruka sai husi Dili, Amo Ricardo hodi ba tuir estudi teolojia iha Roma hanesan mos dalan hodi proteze Amo Alberto husi ameasa tropa Indonezia nian no foin fila mai Timor tinan hirak liu ba.

Bispu Timor oan ne’e mos pernah hakerek karta ida ba Sekretariu Jeral ONU, Kofi Annan hodi husu atu estabelese Tribunal Internasional tuir Artigu 7 husi Rezolusaun ONU hodi halo julgamentu ba autor krime Indonezia nian ne’ebe viola direitu umanu durante funu okupasaun Indonezia nian. Iha Fevereiru 2015, Bispu Ricardo husu Rejignasaun ba nia servisu iha Dioseze Dili ho razaun saude no ikus mai hetan konsiderasaun husi Papa Francisco I iha Vatikanu, Roma iha loron 9 Fevereiru 2015.

Bispu Ricardo hahu hetan tratamentu intensivu iha Novembru 2014 ho sofre moras Matan no Ulun no konsege halo tratamentu iha Ospital Royal-Darwin Australia, no tuir mai transfere ba fali iha Ospital Flinders Adelaide, Australia ba operasaun. Iha Fulan Marcu 2015, Bispo Ricardo kontinua hikas fali tratamentu intensivu iha Hospital Nasional Guido Valadares – HNGV, Dili no hakotu i’is iha Ospital ne’e iha loron 2 Abril 2015.

Tuir Mai Fotos Nebe Foti iha tempu lori mate isin nebe sarani barak hamrik hein iha estrada ninin


































































 Foto Hirak nee nudar rekordasaun hatudu buat wain. maske loron manas maibe sarani no povu Timor senti lakon sira nian bibi atan diak ho nune sira hatudu no expresa sira nian vontade respeitu baa Amu Bispo Matebian nebe lori antes ba hakoi iha Rate Maloa nian.